menu
Blog

Radni odnosi i obrada sobnih podataka zaposlenika usljed pandemije covid 19

Radni odnosi i obrada sobnih podataka zaposlenika usljed pandemije covid 19

U kontekstu zdravstvene i gospodarske krize povezane s koronavirusom pojedinci i profesionalci pitaju se o mjerama koje treba poduzeti kako bi se ograničilo širenje virusa i osiguralo sigurnost, nastavak poslovnih aktivnosti kao i uvjete pod kojima se mogu koristiti osobni podaci, posebice zdravstveni podaci.

Tijekom pandemije mnogi se pitaju koje su njihove  mogućnosti vezane uz prikupljanje podataka primjerice o zdravlju zaposlenika.

Smiju li poslodavci kako bi utvrdili imaju li zaposlenici COVID 19 prikupljati podatke koji se oni odnose na privatnu sferu? U nekoliko blogova osvrnut ćemo se na tu tematiku.

I naša Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade.

No, krenimo redom, osim pravne osnove koju mora imati poslodavac da bi obrađivao osobne podatke zaposlenika, poslodavac ima i druge obveze koje se tiču, između ostaloga, i zaštite podataka zaposlenika, ali istovremeno mora ostvariti i prava zaposlenika.

Obaveza poslodavaca o osiguravanju sigurnosti zaposlenika

Poslodavci su odgovorni za zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika. Njihova je odgovornost provoditi akcije za sprečavanje bolesti i profesionalnih rizika, aktivnosti informiranja i osposobljavanja, kao i organizaciju rada i resurse prilagođene radnim uvjetima.

Zakonom o radu definirane su obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika te je propisano da je poslodavac dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Za razliku od Zakona o radu, Zakonom o zaštiti na radu propisano je kako je svrha zakona sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, te je istaknuto kako su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.

Uz navedene zakone, područje zaštite osobnih podataka, a povezano sa zaposlenicima uređuje  i Opća uredba o zaštiti podataka (Opća uredba).

Uzmemo li konkretno slučaj pandemije i obrade primjerice posebne kategorije osobnih podataka zaposlenika, pravni temelj  je definitivno činjenica da je poslodavac kao voditelj obrade obvezan izvršavati određene, propisane mjere , a istovremeno obrada može biti nužna i kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe. S druge strane, pravni temelj za obradu posebnih kategorija osobnih podataka primjerice podataka o zdravlju zaposlenika je činjenica da je obrada nužna za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava i prava o socijalnoj sigurnosti te socijalnoj zaštiti.

Dakle, vidite iz prethodnog teksta koji su najčešći pravni osnovi obrade podataka zaposlenika usljed pandemije COVID 19, a koji će omogućiti poslodavcu da izvrši svoje obveze bez da prekrši neki od navedenih ili važećih propisa.

Svakako vodite računa može li se i u vašem slučaju navedeno primijeniti.

Nadalje, poslodavci mogu obrađivati ​​samo one podatke koji su nužni samo za ispunjenje njihovih zakonskih i ugovornih obveza, tj. potrebni za poduzimanje organizacijskih mjera (rad na daljinu, upućivanje  liječniku  itd.), osposobljavanje i informiranje, kao i određene radnje za sprečavanje profesionalnih rizika.

Zbog toga poslodavac primjerice može obrađivati ​​samo podatke povezane s datumom zaraze, identitetom osobe, činjenicom da je navela da je zaražena, ili koje su sve poduzete organizacijske mjere.

Ako je potrebno, poslodavac će moći zdravstvenim tijelima koja imaju nadležnost priopćiti elemente potrebne za moguće zdravstveno ili medicinsko zbrinjavanje zaražene osobe.

U svakom slučaju, identitet osobe za koju postoji mogućnost da je zaražena ne smije se priopćavati drugim zaposlenicima.

Obrada podataka koji se odnose na zdravlje i opseg GDPR-a

Iako je na svima da provode propisane mjere i prilagode poslovanje situaciji (primjerice, ograničavanje putovanja i sastanaka, poštivanje higijenskih mjera), poslodavci ne smiju poduzimati mjere koje će vjerojatno narušiti privatnost zaposlenika, posebno prekomjernim prikupljanjem podataka o zdravlju.

Podaci koji se odnose na zdravstveno stanje osobe podložni su posebnoj zaštiti zbog njihove osjetljive prirode.

Iz tih razloga poslodavci koji žele pokrenuti bilo koje korake s ciljem osiguranja zdravstvenog stanja svojih zaposlenika moraju se osloniti na usluge zaštite zdravlja i drugih nadležnih tijela koja su nadležna kod upravljanja zdravstvenom krizom.

Poslodavac ne bi mogao sam, osim u iznimnim okolnostima koje zahtijevaju poduzimanje posebnih koraka i pravnih radnji, uspostaviti dosjee koji se odnose na tjelesnu temperaturu zaposlenika ili na određene patologije („komorbidnosti“) koje bi mogle predstavljati pogoršavajući poremećaj u slučaju infekcije COVID-19.

Ažuriranje podataka i briga o točnosti podataka

Bez obzira na upotrijebljeni uređaj ili obradu podataka, ponavljamo da je važno osigurati potpunu transparentnost u odnosu na zaposlenike.

Informiranje zaposlenika i građana kao i socijalni dijalog, osim što je obveza proizašla iz radnog zakonodavstva i tekstova koji se odnose na zaštitu podataka, ključno je za upravljanje zdravstvenom krizom.

Ostale

Novosti

Pridružite se našoj email listi

Prvi saznajte za promjene i nova mišljenja nadzornih tijela i inspekcije, čitajte o presudama Suda EU i nacionalnih sudova, drugim novostima i primjerima iz prakse te uživajte u specijalnim ponudama namijenjenim samo našim pretplatnicima.