U postupku javne nabave, naručitelj propisuje tehničke zahtjeve kojima treba udovoljavati proizvod, radnja ili usluga koju naručuje te treba naznačiti sve postupke s pomoću kojih je moguće odrediti jesu li ispunjeni zahtjevi iz dokumentacije o nabavi.
Naime, predmet svake nabave potrebno je opisati na jasan, nedvojben, potpun i samostalan način kako bi se osigurala usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je naručitelj postavio. Opis predmeta nabave sadrži i tehničke specifikacije te se, ako je to potrebno, nadopunjava nacrtima, projektnom dokumentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i slično. Opis predmeta nikada ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu.
Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju. One moraju omogućiti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja.
Upućivanje na određenu marku
Tehničke specifikacije ne smiju upućivati na određenu marku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gospodarskih subjekata ili određenih proizvoda.
Upućivanje je iznimno dopušteno samo kada se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, pri čemu uputa treba biti popraćena izrazom „jednakovrijedno“.
Pojednostavljeno, kada je u tehničkim specifikacijama neizbježno navesti određeni tip ili zaštitni znak tada u troškovniku treba dopustiti nuđenje jednakovrijednosti. U tom slučaju obvezno je u dokumentaciji o nabavi navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave.
Državna komisija u čitavom nizu svojih rješenja penalizira naručitelje koji u dokumentaciji o nabavi upućuju na marke ili izvore, a da pritom ne određuju mogućnost nuđenja jednakovrijednog proizvoda. Tako u rješenju Klasa: UP/II-034-02/17-01/796 DKOM navodi: „Dakle, naručitelj je u spornoj točki tehničke specifikacije zahtijevao isključivo operacijski sustav Windows, bez da je omogućio nuđenje jednakovrijednog operacijskog sustava niti je naveo kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave. Propisujući tehničke specifikacije na prethodno opisani način, naručitelj je postupio protivno odredbama članka 205., 206. i 210. stavak 2. i 3. ZJN, te je slijedom navedenog, a radi nužnosti omogućavanja jednakog pristupa postupku javne nabave i izbjegavanja stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju, navedeni žalbeni navod žalitelja ocijenjen osnovanim.“
Nadalje, u praksi se nameće logično pitanje – ako naručitelj definira kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti zašto iste te kriterije za ocjenu jednakovrijednosti nije definirao kao minimalne tehničke karakteristike predmeta nabave bez da je uopće upućivao na određenu marku ili izvor.
U novijim rješenjima DKOM u slučajevima kada je naručitelj odredio minimalne tehničke karakteristike predmeta nabave smatra da je time ujedno odredio i kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti. Tako se u obrazloženju rješenja Klasa: UP/II-034-02/17-01/185) navodi slijedeće:
„Žalitelj smatra da je naručitelj pod točkom 13. dokumentacije o nabavi dopustio mogućnost nuđenja jednakovrijedne opreme, ali da je propustio navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave. Provjeravajući ovaj žalbeni navod utvrđeno je da je točkom 13. dokumentacije o nabavi propisano da je Tehnička specifikacija predmeta nabave, prema priloženom troškovniku i projektnoj dokumentaciji. Za sve proizvode/materijale za koje je u troškovniku upisana „marka“ ili proizvođač ponuditelj može nuditi i jednakovrijedne proizvode, uz obvezno navođenje imena (sukladno navodima u troškovniku). Uvidom u tehničke specifikacije utvrđeno je da je naručitelj u troškovniku jasno propisao koje minimalne ili bolje karakteristike LED svjetiljke ponuditelji moraju zadovoljiti, odnosno odredio je kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, primjerice ukupnu snagu sistema, izvor svjetiljke, efikasnost, životni vijek. Slijedom navedenog, budući da je naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave čime je postupio sukladno odredbi članka 210. Zakona o javnoj nabavi, žalbeni navod je ocijenjen neosnovanim.“
Upućivanje na specifikacije
Ako javni naručitelju koristi mogućnost upućivanja na specifikacije, ne smije odbiti ponudu na temelju toga što ponuđena roba i usluge nisu u skladu sa specifikacijama na koje je uputio, ukoliko ponuditelj u ponudi na zadovoljavajući način javnom naručitelju, bilo kojim prikladnim sredstvom, dokaže da rješenja koja predlaže na jednakovrijedan način zadovoljavaju zahtjeve određene tehničkim specifikacijama.
Ako javni naručitelj koristi mogućnost upućivanja na specifikacije u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, on ne smije odbiti ponudu za radove, robu ili usluge koja odgovara nacionalnoj normi kojom se prihvaća europska norma, europskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnoj normi ili tehničkom referentnom sustavu koji je utvrdilo europsko normizacijsko tijelo, ukoliko se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje je javni naručitelj postavio. Ponuditelj mora u ponudi na zadovoljavajući način javnom naručitelju, bilo kojim prikladnim sredstvom dokazati da radovi, roba ili usluge koji odgovaraju normi, udovoljavaju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima javnog naručitelja.
Moguće je da se u troškovnicima „potkrade“ greška i nema upute „ili jednakovrijedan“. Takve greške mogu rezultirati zahtjevima za izmjenom dokumentacije za nadmetanje i /ili ulaganjem žalbe. Prevencija takvih pogrešaka davanje je detaljnih uputa autorima troškovnika vezano uz zahtjeve jednakovrijednosti i provjera Troškovnika prije objave postupka.
Autor članka: Ines Miklaužić, mag.iur.
