Česti napisi u novinama oko toga tko će biti kandidat koje stranke na izborima potiče političke rasrpave među svima nama. Svaki stručnjak promatra izbore iz svoje perspektive, mi ćemo vam dati kratak presjek GDPR-a tijekom političke promidžbe, temeljen na dosadašnjim praksama stranaka.

Dovoljno rano da se stvari promijene.

Politička promidžba kako pojedinih kandidata tako i izbornih stranaka, u vrijeme izbora doseže svoj vrhunac, no je li ona regulirana i kako se u političku promidžbu uklapa zaštita osobnih podataka.

Kada su se u Republici Hrvatskoj održavali izbori za Hrvatski sabor Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) objavila je preporuku političkim strankama koje vrše izbornu promidžbu kako postupati s osobnim podacima građana koje posjeduju. U svojoj preporuci AZOP je naglasio kako je politička stranka, kandidat ili drugi sudionik izborne promidžbe taj koji je dužan osigurati poštovanje načela zakonitosti, poštenosti i transparentnosti prilikom obrade osobnih podataka građana. Važno je napomenuti kako AZOP posebno ističe da je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka potrebno postojanje pravnog temelja za takvu obradu. U suprotnom prikupljanje i obrada predstavljaju kršenje članka 6. Opće uredbe o zaštiti podatka odnosno GDPR-a.

Članak 6. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako je obrada zakonita samo u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha, obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.

Za građane koji tijekom izborne kampanje primaju razne izborne materijale političkih stranka i kandidata na privatne adrese ili brojeve mobitela se postavljaju dva vrlo važna pitanja.

Prvo, odakle tom kandidatu ili toj politički opciji vaše ime i prezime, vaša adresa ili možda čak i broj mobitela, a drugo je koja su vaša prava i kako takvo obraćanje zaustaviti?

Primjeri loše prakse i u većini slučajeva nezakonite obrade 

Odgovor na prvo pitanje iznimno je složen. Nažalost, političke stranke nisu transparentne u tom pitanju. Ono što znamo jest da političke stranke zasigurno posjeduju i obrađuju podatke svojih članova. To je jasno. No također je jasno da političke stranke posjeduju određene podatke građana koji nisu njihovi članovi. Kako dolaze do podataka građana koji nemaju članske iskaznice?

Djelomičan odgovor na to pitanje nam daje Zakon o registru birača i njegov članak 25. Ako ste posjetili web stranice Ministarstva uprave tada vas je dočekala obavijest u kojoj se navodi kao svaki sudionik u izbornom postupku može nakon potvrđenih kandidacijskih lista (u ovom slučaju nakon 18.lipnja 2020.) podnijeti nadležnom upravnom tijelu zahtjev za dostavom podataka iz registra birača. To zapravo znači da svaki kandidat koji se natječe na izborima može pristupiti vašem imenu, prezimenu i adresi u potpunosti legalno putem zahtjeva nadležnom tijelu

Tako da letak koji vam može doći poštom nije ˝iznenađenje˝, ali je iznenađenje da se političke stranke kao i kandidati ne pridržavaju važećih propisa i da na tim letcima nema obavijesti ispitaniku.

Barem je to tako bilo do sada.

Jesu li provedene pozadinske radnje kao što je test procjene učinka, uspostava evidencija aktivnosti obrade, testovi legitimnosti i sl., ne znamo.

Opća uredba o zaštiti podataka i AZOP postavljaju jasne granice. Iako sam letak u poštanskom sandučiću, ukoliko je napravljeno sve što važeći propisi zahtijevaju, ne predstavlja povredu Opće uredbe o zaštiti podataka, ako je on stigao personaliziran i bez adekvatne obavijesti građanima kao ispitanicima, pošiljatelj  bi već mogao biti u velikom problemu.

Naime, stav je AZOP-a da se političke stranke i kandidati prilikom izbore promidžbe ograniče na metode koje ne dovode u pitanje zaštitu osobnih podataka građana i koje ne uključuju obradu osobnih podataka građana. Stoga je preporuka AZOP-a izbjegavanje slanja personaliziranih pisama, letaka, brošura i SMS poruka.

Što je personalizirani letak i poruka?

Personalizirane poruke koje su naslovljene na točno određenog  građanina i podrazumijevaju obradu osobnih podataka tog građanina podliježu članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno za obradu tih osobnih podataka je potreban jedan od gore navedenih pravnih temelja. U pravilu to je privola ili legitiman interes. Ukoliko niste dali privolu stranci ili kandidatu, moguće je da se stranka koristi vašim podacima na temelju legitimnog interesa.

AZOP smatra kako legitiman interes može biti zakonit pravni temelj za slanje personaliziranih materijala izborne promidžbe samo ukoliko građanin razumno može očekivati takvu poštu, odnosno između građanina i stranke postoji neki odnos na temelju kojeg je razumno očekivati personalizirane poruke, a istovremeno se omogućava građanima adekvatna obavijest  kao što je slučaj kada je birač ujedno član te političke stranke ili njezin donator.

Ako se osobni podaci obrađuju u svrhu izravnog marketinga, ispitanik bi trebao imati pravo prigovora na takvu obradu, uključujući izradu profila u mjeri u kojoj je povezana s takvim izravnim marketingom, bilo u odnosu na početnu ili daljnju obradu, u bilo koje vrijeme i besplatno. To bi se pravo ispitaniku trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija.

Što se tiče drugog pitanja o pravima građana, građanin, naravno, ako smatra da su mu povrijeđena prava može podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava AZOP-u. Međutim, važno je znati da svaki građanin koji se susreće s izravnim marketingom i ciljanim oglašavanjem političkih stranka i kandidata ima pravo prigovora na takvu obradu njegovih podataka  i  to pravo na prigovor mu mora jasno biti naznačeno.

Građanin mora biti obaviješten zašto je on primio tu poruku, tko je za poruku odgovoran i koje su mu mogućnosti zaštite prava na raspolaganju.  

Ne treba zaboraviti i na call centre političkih stranaka, zasigurno vas je netko iz neke političke opcije zvao. Jesu li vam što rekli oko zaštite osobnih podataka? Znate li odakle im vaši podaci, na temelju čega ih obrađuju, snimaju li pozive, koliko dugo čuvaju podatke i slično?

Opća uredba o zaštiti podataka zahtijeva poseban način implementacije kada govorimo o call centrima kao i drugim načinima korištenja korisničke podrške.

Na kraju, moramo napomenuti kako Opća uredba o zaštiti podataka svakako ograničava doseg izborne promidžbe političkih stranaka i postavlja jasna pravila koja štite građane i njihove osobne podatke od neovlaštene i nelegitimne obrade. No u promišljanju o ovom problemu obrade osobnih podataka i izborne promidžbe otkriva se još jedno pitanje. To je pitanje o količini i vrsti podataka građana koju političke stranke stvarno posjeduju. Postavlja se pitanje porijekla tih baza podataka i načina njihovog korištenja (profiliranja građana).

Opravdano je očekivati kako će se s povećanjem intenziteta izborne promidžbe, posebice povećanjem personaliziranih poruka i objava te razvijanjem svijesti o stvarnoj količini podataka koju političke stranke posjeduju, javiti zahtjevi građana za većom transparentnošću u tom području.

Ono što sve građane zabrinjava je korištenje osobnih podataka od strane političkih stranaka koje ne poštuju važeće propise o zaštiti osobnih podataka.

Nadamo se da će se stvari promijeniti i da će svijest i potreba za zaštitiom podataka postati veća.