Sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ(u daljnjem tekstu: Opća uredba), osobni podaci su svi oni koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. U kategoriju osobnih podataka spadaju i fotografije jer se na temelju njih može identificirati osoba i utvrditi njezin identitet.

Prema članku 6. Opće uredbe, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg:

• Ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha
• Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora
• Obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade
• Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe
• Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili prvi izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade
• Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Donošenje Opće Uredbe rezultiralo je sukobom slobode medija sa zaštitom privatnosti i osobnih podataka pojedinaca. Zakonom o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, dalje u tekstu: Zakon o medijima)  propisano je da svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti te da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

Slijedom navedenog, u slučaju organiziranja događanja na javnom mjestu na kojem je označen prostor gdje se ne smije fotografirati te su svi sudionici događanja obaviješteni o navedenom, no novinar je svejedno fotografirao i objavio fotografije, prevladava zaštita privatnosti i osobnih podataka s obzirom da navedeni, organizirani događaj nije od javnog interesa već je privatan i zatvoren za javnost odnosno na događaj je pozvan zatvoreni krug ljudi koje je pozvao organizator događaja.

Javni interes predstavlja „sve što javnost želi znati“ ili „sve što ima utjecaj na veći broj ljudi“, a iz okolnosti slučaja jasno je da takav privatni događaj ne utječe na širu javnost, već se samo tiče pozvanih sudionika, organizatora i predstavnike pozvanih predstavnika medija.

Važno je istaknuti i da nije svaka obrada fotografija obrada posebnih kategorija podataka (oni koji otkrivaju rasno ili etičko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca)  jer se snimanjem fotografije pojedinca ne može nesumnjivo identificirati pojedinca niti svaka takva obrada dovodi do daljnje obrade, a u kontekstu navedenog slučaja, svrha obrade je samo prenijeti informaciju o događaju.

Nezakonita obrada podataka dovodi do prava na naknadu štete i do pitanja odgovornosti. Kada je obrada osobnih podataka od strane voditelja ili izvršitelja obrade nezakonita, npr. kada ispitanik nije dao privolu za obradu podataka, a zbog takve nezakonite obrade je nastupila šteta, ispitanik ima pravo na naknadu štete. Također, navedeno može dovesti i do kaznene odgovornosti prema članku 144. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 dalje u tekstu: KZ):

„Tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda neovlašteno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili učini dostupnom trećoj osobi i na taj način povrijedi njegovu privatnost, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine“.

Kaznena odgovornost može se temeljiti i na čl. 146. KZ-a:

(1)„Tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko protivno uvjetima određenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi način učini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovog članka sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Kaznom iz stavka 2. ovog članka kaznit će se tko djelo iz stavka 1. ovog članka počini prema djetetu ili tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život te osobne podatke fizičkih osoba o kaznenom ili prekršajnom postupku.

(4) Ako kazneno djelo iz stavka 1. do stavka 3. ovog članka počini službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“

Kada govorimo o fotografiranju na privatnom događaju koji se odvija na javnoj površini, pravni osnov za obradu osobnih podataka može biti privola ispitanika ili legitimni interes.

U slučaju privole kao pravnog osnova, ispitanike treba prvo informirati tko je voditelj obrade podataka i u koju svrhu će se fotografija objaviti. Općenito, ne može se smatrati da je privola dana dobrovoljno ako ispitanik nema istinski i slobodan izbor ili ako nije u mogućnosti odbiti ili povući privolu, na jednak način na koji ju je i dao. Međutim, privola kao pravni osnov otvara različita pitanja koja mogu dovesti u problem voditelja obrade. Ako uzmemo u obzir rizik da ispitanik može u bilo kojem trenutku povući privolu, postavlja se pitanje što tada mora poduzeti voditelj obrade, izbrisati sve ili točno određene fotografije na kojima se nalazi ta osoba? Isto tako, što ako takva situacija dovede do toga da više nema nijedne fotografije koja bi se mogla objaviti?

S obzirom na navedene rizike, pravni osnov za takvo fotografiranje može biti i legitiman interes voditelja obrade, u ovom slučaju organizatora događaja, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Dakle, u slučaju organiziranja takvih događaja, potrebno je poduzeti određene radnje kako bi fotografiranje i objava takvih fotografija bili u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Legitimni interes ukoliko su sve druge radnje prethodno napravljene kao i izrađena sva potrebna dokumentacija ima prednost nad privolom, osim u iznimnim i propisima određenim slučajevima kada se navodi drugi pravni osnov obrade.

Dakle, prije samog događaja, potrebno je utvrditi jedan od zakonitih temelja za obradu podataka, što u ovom slučaju može biti privola ili legitiman interes, osim u iznimnim slučajevima.

Nakon analize slučaja i procjene rizika u odnosu na ispitanike, ako je pravni osnov legitimni interes, potrebno je opet udovoljiti određenim zahtjevima. Prije svega, potrebna je procjena mogu li osobe na takvom događanju očekivati obradu u svrhe objave na web stranicama i društvenim mrežama. Interesi i prava sudionika događanja (ispitanika) mogu nadvladati interes voditelja obrade (osobe koja će obrađivati fotografije u svrhu objavljivanja) ako te osobe razumno ne očekuju daljnju obradu. Dakle, potrebno je provesti i test razmjernosti u kojem se utvrđuje je li obrada nužna za ostvarivanje konkretnog interesa, uspostavlja li se ravnoteža uzimanjem u obzir zaštitne mjere, postoji li mogućnost dokazivanja usklađenosti i osiguravanja transparentnosti te razmatranje kako postupiti ako ispitanik želi ostvariti pravo na prigovor. Naime, prema čl. 21. Opće uredbe, ispitanik ima pravo u svakom trenutku uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, uključujući izradu profila. U tom slučaju, voditelj obrade više ne smije obrađivati, osim ako dokaže da postoje uvjerljivi legitimni razlozi za obradu koji nadilaze interese i prava ispitanika ili su bitni radi postavljanja i ostvarivanja pravnih zahtjeva.

Neposredno prije događanja, potrebno je prethodno obavijestiti sudionike događanja o tome da će biti fotografirani i da će njihovi osobni podaci biti javno objavljeni. Takva obavijest može se dati prilikom dostave pozivnice ili ulaznice, ili postavljanjem na mjesto koje je vidljivo svima pri dolasku na događanje. Ona treba sadržavati sljedeće podatke: identitet i kontakt voditelja obrade, kontakt službenika za zaštitu podataka, svrhe obrade radi kojih se upotrebljavaju osobni podaci, pravnu osnovu za obradu, primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka, razdoblje na koje će podaci biti pohranjeni, informaciju o tome hoće li voditelj obrade osobne podatke prenijeti trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, postojanje prava ispitanika za pristup osobnim podacima, ispravak ili brisanje, ograničavanje obrade ili prava na prigovor.

Na samom događanju, preporučljivo je da fotografije ne budu izravno usmjerene na točno određenu osobu kojom se ona izdvaja iz mase. Kada se osoba izdvaja iz mase, bila bi potrebna njezina privola za takvu fotografiju i/ili ukoliko će se ta fotografija objaviti u medijima, na društvenim mrežama ili drugim mjestima na kojima voditelj obrade nema neposredan utjecaj na ostvarivanje prava ispitanika. Također, treba uzeti u obzir označavaju li se osobe prilikom objave fotografija na društvenim mrežama i može li se osoba na taj način jasno identificirati tako da bi i u tom slučaju bila potrebna privola te osobe. Preporučuje se i ograničiti pristup na način da administrator internetske stranice na kojoj se objavljuju fotografije postavi obavijest o autorskom pravu koja upozorava da nije dozvoljeno dijeliti fotografije.

U slučajevima kada je to obvezno mora se sklopiti i Ugovor o obradi i dijeljenju podataka. Isti se nekada samo može se sklopiti s vanjskim suradnicima koji fotografiraju događanje (izvršitelji obrade) u kojem se daju upute koliko dugo se smiju čuvati fotografije, u koje svrhe se smiju koristiti i kada se mora tražiti privola od osoba koje se fotografiraju. Procjenu mora li se sklopiti ili se može mora donijeti osoba koja je zadužena za poslove službenika za zaštitu podataka.

Kao dodatna mjera opreza, može se osigurati poseban prostor za sudionike koji ne žele biti fotografirani ili najaviti fotografiranje, odnosno tijekom registracije podijeliti sudionicima bedževe koji označavaju da ne žele biti fotografirani.[1]

Dakle, da sažmemo sve – kada govorimo o fotografiranju na javnim događajima i javnoj površini općenito, načelno prevladava legitimni interes fotografa i sloboda medija utvrđena Zakonom o medijima. U takvom slučaju fotografiranje je slobodno dokle god se za osobe koje su fotografirane može smatrati da mogu očekivati da će biti fotografirane i dokle god takve radnje ne utječu na njihove slobode i prava, primjerice, na koncertu ili utakmici.

Vezano uz fotografiranje privatnog događaja koji se odvija na javnoj površini, fotografiranje je dopušteno ako je takva obrada nužna, odnosno neophodna za legitimnu svrhu i u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti. Važno je napomenuti da sudionici događanja moraju biti ranije obaviješteni o samom fotografiranju i eventualnoj objavi fotografija na društvenim mrežama. Iznimno kao mogući pravni osnov može se u određenim slučajevima primijeniti i privola.

Svakako je potrebno prilikom organiziranja događaja paziti na predradnje odnosno korake koji se moraju poduzeti kako bi i ispitanike, ali i sebe kao voditelja obrade, voditelj obrade zaštitio ili od kazni ili od mogućih rizika koji bi doveli ili mogli dovesti do ugrožavanja prava ispitanika pa i štete u odnosu na iste.

Na kraju, ukoliko je netko neovlašteno slikao i/ili snimao događaj nužno je tražiti od tih osoba da unište sve fotografije i/ili snimke te da pošalju dokaz da je isto učinjeno.

[1] https://azop.hr/pravni-temelji-za-obradu-osobnih-podataka/